U Srbiji se užarila atmosfera u pripremi terena da je ono što vlast sa predsjednikom Srbije na čelu nudi kao rješenje za Kosovo i Metohiju najbolje za državu, narod i Srbe u južnoj pokrajini. Ne bez razloga, jer stavovi koji su se čuli od predsjednika Aleksandra Vučića nisu naišli na odobravanje SPC, ali i većinskog dijela Srbije, što je pokazao čak i takozvani unutrašnji dijalog o pitanju Kosova koji je iniciran sa Andrićevog venca. Uz sve glasniju opoziciju i njihovo protivljenje da Kosovo dobije stolicu u UN, iz Rusije je stigavši u Beograd Marija Zaharova, portparolka ruskog MSP koja u ime predsjednika Putina odgovara oštro Zapadu rekla da Moskva ostaje dosledna nepriznavanju samozvane države Kosovo i da je protiv promjena granica Srbije, kroz sve prisutniji stav o razgraničenju sa Albancima.
-Novac može mnogo štošta da pokvari, može i da izazove sukob, da iskrivi istoriju, ali čini mi se da poseban odnos i atmosfera povjerenja i prijateljstva između dva naroda, koji traju decenijama i vjekovima, ne mogu da se pokvare nikakvim novcem, rekla je Zaharova tokom posjete Guči, na pitanje o povećanju ulaganja SAD u borbu protiv navodnog ruskog uticaja na Balkanu.
-Kad bi se odrekli naše zajedničke istorije, Srbi bi izgubili dio sebe. To je suština, a to ne može da se desi, uvjerena je Zaharova. Govoreći o rješavanju pitanja Kosova, Zaharova je istakla da Srbija učestvuje u pregovorima, iznosi svoj stav i zna svoje interese. Zato, ako se nešto bude odlučivalo, biće to isključivo u interesu naroda Srbije, rekla je portparolka ruskog MSP. Ponovila je i kakav je stav Rusije. Kako je objasnila, on je dosledan i sastoji se od nekoliko komponenti: „To je i komponenta međunarodnog prava, odnosno rezolucija SB, to je poštovanje suvereniteta i integriteta Srbije i unutrašnjeg zakonodavstva, uključujući Ustav, i to je, naravno, razumijevanje da Srbija ima nacionalne interese koje je ona iznijela i tokom pregovora”. Na pitanje budućnosti i budućih dogovora treba da odgovori sam srpski narod, koji treba da odredi koliko nešto odgovara nacionalnim interesima, smatra Zaharova i dodaje da je Rusija uvijek bila garant da prema Srbiji ne bude bezakonja, koje su mnogi na Zapadu htjeli da dovedu do logičnog kraja.
-Sjećamo se kako su „voljeli” Srbiju krajem osamdesetih i devedesetih i ne želimo da se to ponovi, čak ni na minimalnom nivou, poručuje ona.
Bivši švedski premijer i diplomata koji je bio zadužen za Balkan, Karl Bilt smatra da sve dok nema normalizacije odnosa između Beograda i Prištine, neriješeno kosovsko pitanje će ograničavati potencijale obje strane i stabilnost u regionu i istakao da se „zato ideja o novoj podjeli teritorije ponovo pojavila”.
-Diskretno, srpski i albanski politički lideri istražuju mogućnost da pomire svoje razlike razmjenom teritorija, naveo je Bilt u tekstu za Vašington post, dodajući da ta ideja nije nova i da cirkuliše već godinama u Beogradu, ali da je nedavno privukla pažnju i vodećih albanskih krugova. Tu može postojati više verzija. Kosovo bi moglo da ustupi područje sjeverno od Ibra, naseljeno uglavnom Srbima, i stekne diplomatske pluseve, a moguće i dobije dominantno albanskim stanovništvom naseljene lokacije na jugu Srbije.
-Srpski predsjednik Aleksandar Vučić je razmišljao u tom pravcu, a i albanski premijer Edi Rama djeluje prijemčiv, kako mi je rekao tokom razgovora, navodi Bilt. On, međutim, smatra da, iako se diskurs polako kreće ka novim podjelama u regionu, to je „recept za geopolitičku nestabilnost”, pošto je Balkan „ionako suviše balkanizovan”. Prema njegovim riječima, podjela Kosova bi ponovo otvorila debatu o budućnosti Bosne, a tu je i još teže i opasnije pitanje Makedonije, u kojoj Albanci čine značajan dio stanovništva. Bilt kaže da ima i onih u Briselu i Vašingtonu koji bi mogli reći da, ako se lideri u regionu slože oko razmjene teritorija između Srbije i Kosova, zašto bismo mi imali neke primjedbe.
-Ako do sporazuma ikada dođe, a mnogo su veće šanse da do njega dođe, Srbi na Kosovu i Metohiji mogu da imaju samo više nego danas, ponovio je i juče direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić ono što je u petak izrekao na konferenciji za novinare.
Upozorio je da brojni politički centri pokušavaju na različite načine da uplaše Srbe na Kosovu i Metohiji i natjeraju ih da u svoju budućnost ne gledaju kao na nešto što je izvjesno i posebno se obratio Srbima koji žive južno od Ibra, jer se na njih vrši najveći pritisak.
M.Nj.

Mogerini da spriječi „lančanu reakciju”

Organizacije civilnog društva iz Srbije i sa Kosova ponovo su uputile otvoreno pismo visokoj predstavnici EU Federiki Mogerini u kojem je pozivaju da se nedvosmisleno izjasni protiv podjele Kosova ili razmjene teritorija između Kosova i Srbije na etničkom principu jer, kako su ukazali, taj princip je u više navrata gurnuo region u krvave sukobe. Organizacije su u pismu ocijenile da bi etnička podjela neminovno proizvela lančanu reakciju i u drugim balkanskim državama što bi dovelo do brojnih zahtjeva za promjenu granica na Balkanu i otvorilo vrata novim sukobima.

Strah za region

Austrijski diplomata Volfgang Petrič, nekadašnji specijalni izaslanik EU za Kosovo i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, smatra da, kako bi se riješio kosovski problem, grubo pojašnjeno, treba pristati i na mijenjanje granica.
-Ako do toga uopšte dođe, riječ je o manjim kozmetičkim korekcijama koje bi uticale na manji broj sela u okolini Bujanovca i Kosovske Mitrovice, kazao je Petrič. Prema njegovim riječima, „kozmetička korekcija” kroz nekoliko sela neće imati negativan domino efekat na ostale države u regionu i zbog toga nema bojazni od prelivanja sukoba. Međutim, kako bi se eventualno spriječilo da i ostali krenu u prekrajanje granica, diplomata predlaže da se pod pokroviteljstvom EU, UN i OEBS potpiše svečana Deklaracija kako - „niko drugi - ni u Bosni, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Albaniji ne bi dobio pravo da iznese slične dogovore”.